Kina je u odgovoru Sjedinjenim Državama na carine u iznosu od 50 milijardi dolara na kineski uvoz odgovorila istom mjerom. U ovom paketu su uvedene i carine na uvoz automobila na kinesko tržište, a rastuća napetost u trgovinskom ratu između dvije zemlje posebno brine njemačku industriju, koja se boji da će biti kolateralna žrtva s ozbiljnim štetama.
U četvrtak je povećana globalna napetost, nakon što je predsjednik Trump predložio udvostručenje carina na uvoz robe iz Kine. Uz već uvedene sankcije, Trump želi da se uvede dodatni paket carina u iznosu od 100 milijardi dolara na kineski uvoz.
To se dogodilo nekoliko dana nakon objave popisa proizvoda na koje će biti uvedene carine od 50 milijardi dolara, čime su SAD podigle ulog u trgovinskom ratu na 150 milijardi dolara.
Trump je rekao kako se na ovaj korak odlučio zbog “nepravednog odgovora Kine”, koja je uvela recipročne carine od 50 milijardi dolara na američki uvoz.
“Dao sam nalog trgovinskoj misiji da u skladu s člankom 301. razmotri podizanje carine na 100 milijardi dolara i ako bude tako, neka se utvrde proizvodi koji će biti podložni carinama”, rekao je Donald Trump.
Napetosti između Sjedinjenih Država i Kine će neizbježno utjecati na zemlje koje su izravno uključene u trgovinu između ove dvoje zemlje.
Trgovinski rat će pogoditi mnoge zemlje, uključujući Norvešku, jer će teže postići planirani financijski rezultat. Moraju postojati neka pravila u odnosima između dviju zemalja, pravila koja određuju što je pravilno i što je pogrešno. Ovo nije u interesu Norveške i veliki je paradoks kada to čine Sjedinjene Države, a najveći branitelj slobodne trgovine postaje komunistička Kina. Povijesno su razdoblja opsežnog protekcionizma dovodila do recesije, rata i sukoba”, rekla je norveška premijerka Erna Solberg.
Njemačke tvrtke i biznismeni se boje da bi carine mogle imati mnogo širi utjecaj.
“Njemački model ovisi o slobodnoj trgovini, a ako se naruše trgovinski tokovi, Njemačka će uvelike patiti”, rekao je Dennis Snower, voditelj analitičkog centra Instituta za svjetsku ekonomiju u Kielu.
Mnogim njemačkim tvrtkama, posebice proizvođačima automobila i drugih vrsta teške opreme, opskrbni lanci i proizvodni procesi su uglavnom povezani s Kinom i Sjedinjenim Državama.
Na primjer, BMW i Mercedes vodeće aktivnosti provode u Sjedinjenim Državama. Tvornica tvrtke BMW u Spartanburgu, Južna Karolina, proizvodi oko 2000 automobila dnevno. Mercedes ima veliku proizvodnju u blizini Alabame, gdje je zaposleno više od 4000 ljudi.
Ako Kina uvede carine na automobile proizvedene u Sjedinjenim Državama, a oni su već na listi proizvoda u paketu od 50 milijardi dolara carina na američki izvoz u Kinu, to će imati ozbiljan negativan utjecaj na cjelokupno poslovanje tvrtke Daimler, matičnog društva kompanija BMW i Mercedes.
Financial Timesu piše kako je Daimler “najveći izvoznik automobila iz Sjedinjenih Država u Kinu i broj jedan na kineskom tržištu”.
Strahovi rastu u teškom vremenu za njemačku industriju, jer takozvani “eurobum”, rast gospodarstava u eurozoni u posljednjih 18 mjeseci, pokazuje znakove usporavanja. U petak su objavljeni najnoviji podaci o industrijskoj proizvodnji najveće europske ekonomije, koji budi prilično sumorna predviđanja.
Iako se očekivao rast od 0,2%, na mjesečnoj je razini proizvodnja pala za 1,6%, dok je na godišnjoj razini taj broj pao za 2,6%, iako je u siječnju porasla za 6,6%.
Ključna europska ekonomija je istaknula kako podaci “potvrđuju da je njemačko gospodarstvo imalo spor početak ove godine”.
“Glavni učinak u pozadini pada proizvodnje proizvedene robe za 3,1% je uočen u proizvodnji robe široke potrošnje, koja je također pala”, rekao je Dennis Snower.
“Pad na godišnjoj razini je u rezultatima pokazatelja istraživanja možda pretjeran, ali sam pad po sebi potpuno odgovara onome što nam govore glavni pokazatelji”, dodao je Snower.
Na novo zaoštravanje Trumpove uprave u odnosima s Kinom loše gledaju i u banci J.P. Morgan, odakle poručuju da bi se Washington trebao sjetiti što se dogodilo s istim “eksperimentom” 1930.
“Smanjenje trgovinskih odnosa između Sjedinjenih Država i Kine i trgovinski rata može dovesti do oštrog pogoršanja situacije u američkom gospodarstvu, kao što se dogodilo nakon američkih protekcionističkih mjera uvedenih tridesetih godina 20. stoljeća”, za CNBC je izjavio je predsjednik kuće J. P. Morgan Chase International, Jacob Frenkel.
Prema njegovu mišljenju, “trgovinski rat se mora se izbjeći pod svaku cijenu”.
“Po mom mišljenju, pogoršanje trgovinskih odnosa između Amerike i Kine je najozbiljniji rizik za svjetsko gospodarstvo, ali ga ne bih nazvao trgovinskim ratom, nego samo trgovinskim sukobom. Vrijedi je podsjetiti u što se “trgovinski rat” za SAD pretvorio u tridesetim godinama 20. stoljeća. Usvajanje “Zakona Smoot-Hawley” o carinama se pretvorilo u katastrofu. Tada su američke vlasti također poduzele mjere s ciljem da zadrže proizvodnju u SAD-u. Međutim, upravo te mjere su bile jedan od katalizatora Velike depresije. Moramo u svakom slučaju izbjeći ponavljanje toga, jer u svakoj situaciji postoji loš scenarij. Danas, kada su zemlje svijeta postale toliko međusobno povezane, ne možemo si priuštiti da si međusobno štetimo. Svijet u kojem je glavno pravilo igre “oko za oko” je svijet u kojem postoje mnogi slijepci. Ne radi se samo o trgovini, već o načinu razmišljanja, a treba razmišljati o načinu suradnje”, rekao je Jacob Frenkel.
Prije samo nekoliko dana je u intervjuu za radio “National News Service” isti stav je izrazio čelnik ruskog Instituta za probleme globalizacije Mihail Deljagin. On je istaknuo da je “trgovinski rat” iz ’30-ih bio jedan od ključnih čimbenika koji su doveli do jedne od najgorih gospodarskih kriza u Sjedinjenim Državama.
“Trgovinski rat su započele Sjedinjene Američke Države, a Kinezi samo reagiraju. Moglo bi se čak reći prilično suzdržano, tako da Amerikanci uvijek mogu napraviti korak unatrag. Da, doista, bio je to trgovinski rat koji je postao poticaj za početak Velike depresije. No, bilo je mnogo trgovinskih ratova, ali nije svaki doveo do takvih posljedica. Da svijet padne u novu globalnu depresiju, trenutna razmjena udaraca između Washingtona i Pekinga ipak nije dovoljna”, vjeruje Mihail Deljagin.
Više zapadnih ekonomista i političara je nedavno povuklo paralele između trenutne situacije i trgovinskog rata tridesetih godina prošlog stoljeća, što je pogoršalo gospodarsku situaciju u Europi, Sjevernoj Americi i drugim regijama. Ubrzo nakon toga je započeo Drugi svjetski rat.
Nakon Trumpove najave novog paketa carina, Kina izgleda zemlja koju najmanje brine ova politika, puno manje od američkih zapadnih ekonomskih i geopolitičkih saveznika.
Najnovija prijetnja američkog predsjednika Donalda Trumpa uvođenjem dodatnih 100 milijardi dolara carina na uvoz iz Kine brzo je dobila odgovor Pekinga.
Kineski ministar trgovine i Ministarstvo vanjskih poslova su odlučno rekli su kako će Kina slušati i promatrati ono što čini Washington i da izražava puni prezir prema nerazumnim odlukama Sjedinjenih Država. Rekli su da će se Kina boriti do kraja, po svaku cijenu, što je prilično neuobičajen odgovor kineskih dužnosnika.
“Mi Kinezi preziremo Washington, koji je prvi pokrenuo trgovinski rat s Kinom, a potom traži popuste. U mogućnosti smo nanijeti potpuno jednaki gubitak Americi, kao i oni Kini. SAD će morati vratiti sve gubitke i štete koje je Kini prouzročio ogromnim ekonomskim i političkim troškovima”, stoji u priopćenju kineskog Ministarstva trgovine i Ministarstva vanjskih poslova.
Najnoviji prijedlog Bijele kuće pogodit će kineski izvoz u SAD, ali će kao odgovor na to Kina poduzeti snažan protunapad na američki izvoz u Kinu. Kina može djelovati na širokom spektru područja, uključujući američki izvoz robe u Kinu, izvoz usluga i američka visokoprofitabilna ulaganja u Kinu.
“Potrebno je i snage i volje za veliki trgovinski rat Kine i SAD-a, ali je budućnost je na strani Kine. Trgovinski rat će naštetiti Kini, ali isto tako može prisiliti Kinu da ubrza svoju ekonomsku transformaciju. Ono što SAD gube u ovom procesu je američka budućnost. Mnoge vodeće američke tvrtke će izgubiti kinesko tržište i tako izgubiti svoj profit. Američka moderna poljoprivredna industrija bit će počišćena teškim udarcem. Kina neće odustati. Kinesko društvo će se ujediniti oko partije i vlade i preživjet će teškoće, što je neusporedivo sa Sjedinjenim Državama. Što je još važnije, u trgovinskom ratu kojeg su pokrenule SAD, Kina je na pravednoj strani, jer štiti multilateralna trgovinska pravila i naša vlastita prava na toj osnovi”, piše u uvodniku Global Times.
“Kinezi su svjesni da je sada jedina opcija pogoditi SAD dovoljno teško da osjeti bol. Inače će nam Washington bezobzirno i sve više uzrokovati gubitke”, dodaje kineski državni list.
Kada su na konferenciji za novinare 4. travnja Zhu Guangyao, kineski ministar financija i Wang Shouwen, zamjenik ministra trgovine, najavili recipročne carine od 50 milijardi dolara na američki izvoz u Kinu, kratki video konferencije je za dva dana vidjelo više od 2 milijuna ljudi. Tako razmišljaju uglavnom svi Kinezi.
Ovo nije samo odluka kineske vlade, već izbor društva da se čvrsto odupre američkim pritiscima, bez obzira na trošak. Kinesko je društvo doslovno ogorčeno zbog američkih prijetnji svih ovih godina. Ako Trumpova administracija želi trgovinski rat i odustati od bilateralne trgovine i ulaganja, Kina će odgovoriti na sve izazove.
Na temelju informacija koje su objavili kineski državni mediji, kineske su vlasti razradile detaljan plan odgovora s mnogim specifičnim mjerama. Relevantni kineski vladini odjeli potpuno su uvjereni u sposobnost zemlje da uzvrati ina sve napade Washingtona, da se očuvaju Kineski interesi i obrani multilateralni sustav.
Većina Amerikanaca živi živote koji ovise o kineskoj i američkoj trgovini. Kako se napetosti povećavaju, trgovinski rat će pogoditi široke slojeve američkog društva i onda će pasti odluka hoće li Amerikanci i dalje podržati Trumpove odluke ili će predsjednika proglasiti odgovornim za njihove nedaće.
Peking u međuvremenu vodi ubrzanu kampanju jačanja veza sa svim zemljama u svijetu, dok je prvi put od početka jačanja suradnje između Rusije i Kine Peking poručio kako veze između dvije zemlje u vojnom smislu dosežu razinu strateškog partnerstva. To je jedan od razloga zbog koje je glasnogovornik kineskog Ministarstva vanjskih poslova, Hua Chunying, upozorio Washington da ne bi trebao podcijeniti odlučnost i sposobnost Pekinga u kažnjavanju “američke samovolje”.
logično
U četvrtak je povećana globalna napetost, nakon što je predsjednik Trump predložio udvostručenje carina na uvoz robe iz Kine. Uz već uvedene sankcije, Trump želi da se uvede dodatni paket carina u iznosu od 100 milijardi dolara na kineski uvoz.
To se dogodilo nekoliko dana nakon objave popisa proizvoda na koje će biti uvedene carine od 50 milijardi dolara, čime su SAD podigle ulog u trgovinskom ratu na 150 milijardi dolara.
Trump je rekao kako se na ovaj korak odlučio zbog “nepravednog odgovora Kine”, koja je uvela recipročne carine od 50 milijardi dolara na američki uvoz.
“Dao sam nalog trgovinskoj misiji da u skladu s člankom 301. razmotri podizanje carine na 100 milijardi dolara i ako bude tako, neka se utvrde proizvodi koji će biti podložni carinama”, rekao je Donald Trump.
Napetosti između Sjedinjenih Država i Kine će neizbježno utjecati na zemlje koje su izravno uključene u trgovinu između ove dvoje zemlje.
Prva je nezadovoljstvo izrazila Norveška.
Trgovinski rat će pogoditi mnoge zemlje, uključujući Norvešku, jer će teže postići planirani financijski rezultat. Moraju postojati neka pravila u odnosima između dviju zemalja, pravila koja određuju što je pravilno i što je pogrešno. Ovo nije u interesu Norveške i veliki je paradoks kada to čine Sjedinjene Države, a najveći branitelj slobodne trgovine postaje komunistička Kina. Povijesno su razdoblja opsežnog protekcionizma dovodila do recesije, rata i sukoba”, rekla je norveška premijerka Erna Solberg.
Njemačke tvrtke i biznismeni se boje da bi carine mogle imati mnogo širi utjecaj.
“Njemački model ovisi o slobodnoj trgovini, a ako se naruše trgovinski tokovi, Njemačka će uvelike patiti”, rekao je Dennis Snower, voditelj analitičkog centra Instituta za svjetsku ekonomiju u Kielu.
Mnogim njemačkim tvrtkama, posebice proizvođačima automobila i drugih vrsta teške opreme, opskrbni lanci i proizvodni procesi su uglavnom povezani s Kinom i Sjedinjenim Državama.
Na primjer, BMW i Mercedes vodeće aktivnosti provode u Sjedinjenim Državama. Tvornica tvrtke BMW u Spartanburgu, Južna Karolina, proizvodi oko 2000 automobila dnevno. Mercedes ima veliku proizvodnju u blizini Alabame, gdje je zaposleno više od 4000 ljudi.
Ako Kina uvede carine na automobile proizvedene u Sjedinjenim Državama, a oni su već na listi proizvoda u paketu od 50 milijardi dolara carina na američki izvoz u Kinu, to će imati ozbiljan negativan utjecaj na cjelokupno poslovanje tvrtke Daimler, matičnog društva kompanija BMW i Mercedes.
Financial Timesu piše kako je Daimler “najveći izvoznik automobila iz Sjedinjenih Država u Kinu i broj jedan na kineskom tržištu”.
Strahovi rastu u teškom vremenu za njemačku industriju, jer takozvani “eurobum”, rast gospodarstava u eurozoni u posljednjih 18 mjeseci, pokazuje znakove usporavanja. U petak su objavljeni najnoviji podaci o industrijskoj proizvodnji najveće europske ekonomije, koji budi prilično sumorna predviđanja.
Iako se očekivao rast od 0,2%, na mjesečnoj je razini proizvodnja pala za 1,6%, dok je na godišnjoj razini taj broj pao za 2,6%, iako je u siječnju porasla za 6,6%.
Ključna europska ekonomija je istaknula kako podaci “potvrđuju da je njemačko gospodarstvo imalo spor početak ove godine”.
“Glavni učinak u pozadini pada proizvodnje proizvedene robe za 3,1% je uočen u proizvodnji robe široke potrošnje, koja je također pala”, rekao je Dennis Snower.
“Pad na godišnjoj razini je u rezultatima pokazatelja istraživanja možda pretjeran, ali sam pad po sebi potpuno odgovara onome što nam govore glavni pokazatelji”, dodao je Snower.
Na novo zaoštravanje Trumpove uprave u odnosima s Kinom loše gledaju i u banci J.P. Morgan, odakle poručuju da bi se Washington trebao sjetiti što se dogodilo s istim “eksperimentom” 1930.
“Smanjenje trgovinskih odnosa između Sjedinjenih Država i Kine i trgovinski rata može dovesti do oštrog pogoršanja situacije u američkom gospodarstvu, kao što se dogodilo nakon američkih protekcionističkih mjera uvedenih tridesetih godina 20. stoljeća”, za CNBC je izjavio je predsjednik kuće J. P. Morgan Chase International, Jacob Frenkel.
Prema njegovu mišljenju, “trgovinski rat se mora se izbjeći pod svaku cijenu”.
“Po mom mišljenju, pogoršanje trgovinskih odnosa između Amerike i Kine je najozbiljniji rizik za svjetsko gospodarstvo, ali ga ne bih nazvao trgovinskim ratom, nego samo trgovinskim sukobom. Vrijedi je podsjetiti u što se “trgovinski rat” za SAD pretvorio u tridesetim godinama 20. stoljeća. Usvajanje “Zakona Smoot-Hawley” o carinama se pretvorilo u katastrofu. Tada su američke vlasti također poduzele mjere s ciljem da zadrže proizvodnju u SAD-u. Međutim, upravo te mjere su bile jedan od katalizatora Velike depresije. Moramo u svakom slučaju izbjeći ponavljanje toga, jer u svakoj situaciji postoji loš scenarij. Danas, kada su zemlje svijeta postale toliko međusobno povezane, ne možemo si priuštiti da si međusobno štetimo. Svijet u kojem je glavno pravilo igre “oko za oko” je svijet u kojem postoje mnogi slijepci. Ne radi se samo o trgovini, već o načinu razmišljanja, a treba razmišljati o načinu suradnje”, rekao je Jacob Frenkel.
Prije samo nekoliko dana je u intervjuu za radio “National News Service” isti stav je izrazio čelnik ruskog Instituta za probleme globalizacije Mihail Deljagin. On je istaknuo da je “trgovinski rat” iz ’30-ih bio jedan od ključnih čimbenika koji su doveli do jedne od najgorih gospodarskih kriza u Sjedinjenim Državama.
“Trgovinski rat su započele Sjedinjene Američke Države, a Kinezi samo reagiraju. Moglo bi se čak reći prilično suzdržano, tako da Amerikanci uvijek mogu napraviti korak unatrag. Da, doista, bio je to trgovinski rat koji je postao poticaj za početak Velike depresije. No, bilo je mnogo trgovinskih ratova, ali nije svaki doveo do takvih posljedica. Da svijet padne u novu globalnu depresiju, trenutna razmjena udaraca između Washingtona i Pekinga ipak nije dovoljna”, vjeruje Mihail Deljagin.
Više zapadnih ekonomista i političara je nedavno povuklo paralele između trenutne situacije i trgovinskog rata tridesetih godina prošlog stoljeća, što je pogoršalo gospodarsku situaciju u Europi, Sjevernoj Americi i drugim regijama. Ubrzo nakon toga je započeo Drugi svjetski rat.
Nakon Trumpove najave novog paketa carina, Kina izgleda zemlja koju najmanje brine ova politika, puno manje od američkih zapadnih ekonomskih i geopolitičkih saveznika.
Kina neće trpjeti američke trgovinske ucjene
Najnovija prijetnja američkog predsjednika Donalda Trumpa uvođenjem dodatnih 100 milijardi dolara carina na uvoz iz Kine brzo je dobila odgovor Pekinga.
Kineski ministar trgovine i Ministarstvo vanjskih poslova su odlučno rekli su kako će Kina slušati i promatrati ono što čini Washington i da izražava puni prezir prema nerazumnim odlukama Sjedinjenih Država. Rekli su da će se Kina boriti do kraja, po svaku cijenu, što je prilično neuobičajen odgovor kineskih dužnosnika.
“Mi Kinezi preziremo Washington, koji je prvi pokrenuo trgovinski rat s Kinom, a potom traži popuste. U mogućnosti smo nanijeti potpuno jednaki gubitak Americi, kao i oni Kini. SAD će morati vratiti sve gubitke i štete koje je Kini prouzročio ogromnim ekonomskim i političkim troškovima”, stoji u priopćenju kineskog Ministarstva trgovine i Ministarstva vanjskih poslova.
Najnoviji prijedlog Bijele kuće pogodit će kineski izvoz u SAD, ali će kao odgovor na to Kina poduzeti snažan protunapad na američki izvoz u Kinu. Kina može djelovati na širokom spektru područja, uključujući američki izvoz robe u Kinu, izvoz usluga i američka visokoprofitabilna ulaganja u Kinu.
“Potrebno je i snage i volje za veliki trgovinski rat Kine i SAD-a, ali je budućnost je na strani Kine. Trgovinski rat će naštetiti Kini, ali isto tako može prisiliti Kinu da ubrza svoju ekonomsku transformaciju. Ono što SAD gube u ovom procesu je američka budućnost. Mnoge vodeće američke tvrtke će izgubiti kinesko tržište i tako izgubiti svoj profit. Američka moderna poljoprivredna industrija bit će počišćena teškim udarcem. Kina neće odustati. Kinesko društvo će se ujediniti oko partije i vlade i preživjet će teškoće, što je neusporedivo sa Sjedinjenim Državama. Što je još važnije, u trgovinskom ratu kojeg su pokrenule SAD, Kina je na pravednoj strani, jer štiti multilateralna trgovinska pravila i naša vlastita prava na toj osnovi”, piše u uvodniku Global Times.
“Kinezi su svjesni da je sada jedina opcija pogoditi SAD dovoljno teško da osjeti bol. Inače će nam Washington bezobzirno i sve više uzrokovati gubitke”, dodaje kineski državni list.
Kada su na konferenciji za novinare 4. travnja Zhu Guangyao, kineski ministar financija i Wang Shouwen, zamjenik ministra trgovine, najavili recipročne carine od 50 milijardi dolara na američki izvoz u Kinu, kratki video konferencije je za dva dana vidjelo više od 2 milijuna ljudi. Tako razmišljaju uglavnom svi Kinezi.
Ovo nije samo odluka kineske vlade, već izbor društva da se čvrsto odupre američkim pritiscima, bez obzira na trošak. Kinesko je društvo doslovno ogorčeno zbog američkih prijetnji svih ovih godina. Ako Trumpova administracija želi trgovinski rat i odustati od bilateralne trgovine i ulaganja, Kina će odgovoriti na sve izazove.
Na temelju informacija koje su objavili kineski državni mediji, kineske su vlasti razradile detaljan plan odgovora s mnogim specifičnim mjerama. Relevantni kineski vladini odjeli potpuno su uvjereni u sposobnost zemlje da uzvrati ina sve napade Washingtona, da se očuvaju Kineski interesi i obrani multilateralni sustav.
Većina Amerikanaca živi živote koji ovise o kineskoj i američkoj trgovini. Kako se napetosti povećavaju, trgovinski rat će pogoditi široke slojeve američkog društva i onda će pasti odluka hoće li Amerikanci i dalje podržati Trumpove odluke ili će predsjednika proglasiti odgovornim za njihove nedaće.
Peking u međuvremenu vodi ubrzanu kampanju jačanja veza sa svim zemljama u svijetu, dok je prvi put od početka jačanja suradnje između Rusije i Kine Peking poručio kako veze između dvije zemlje u vojnom smislu dosežu razinu strateškog partnerstva. To je jedan od razloga zbog koje je glasnogovornik kineskog Ministarstva vanjskih poslova, Hua Chunying, upozorio Washington da ne bi trebao podcijeniti odlučnost i sposobnost Pekinga u kažnjavanju “američke samovolje”.
logično
