Prijetnjama o "progonu grešnih duša" za sve koji budu za prijem Finske i Švedske u NATO prije no što se riješi pitanje izbornog zakona u BiH Milanović je pokazao da ga se može ćuškati. Prva ga je išćuškala Selak Raspudić na saborskoj presici, a onda i Puhovski na N1
Selak Raspudić i "gdje si sada, frajeru?" (foto Screenshot/N1)
RTL Danas, 27. lipnja, 19:00
RTL je povukao hrabar potez – središnju informativnu emisiju RTL Danas prebacili su u termin od 19 sati i time svom glavnom rivalu, Hrvatskoj televiziji, bacili rukavicu u lice. Oba dnevnika sada počinju u isto vrijeme, a velika većina publike morat će se odlučiti za jedan ili drugi koncept. Daljinski će manje raditi, jer će svi svoje udarne priloge staviti na početak ili u 19 i 15 kada počinje dnevnik Nove TV. RTL-ova emisija zaslužuje sve pohvale. U prvom redu, njihovi su prilozi angažirani, kritični, oštri. Kod njih nema popusta. Grafička rješenja i izgled studija su privlačni. RTL Danas vode uigrani parovi pouzdanih voditelja koji su se, uglavnom, dokazali i kao vrsni reporteri. Ukoliko do jesenske sheme HRT nešto ne promijeni – a promijeniti bi trebalo prije svega urednike informativnog programa – loše im se piše, ali baš ih briga, oni ionako žive od pristojbe, a što se tiče gledatelja, drže se one Heraklitove – jedan je meni koliko tisuće, ako je najbolji. Ako nas pitate, njihov će dnevnik i najesen započinjati istom formulom – "dobra vam večer, premijeru".
Srdačno vaši: Božidar Rašica, HRT, 29. lipnja, 10:17
Na Trećem programu u ove se užarene ljetne dane vrte reprize ponajboljih emisija iz starih, dobrih vremena – kad je klima još bila normalna, a godišnja doba se izmjenjivala u pravilnom ritmu – pa smo mogli uživati u novom prikazivanju stare serije "Srdačno vaši", autora Ivana Hetricha. On je jedno od velikih imena hrvatske kulture, što god je radio, bilo je nezaboravno. Serija "Kuda idu divlje svinje", "Kviskoteka" (kojoj je bio voditelj), "Srdačno vaši", sve su to proizvodi visokokultiviranog duha. Otmjen, uvijek sređen, uredno počešljan, ugodna glasa, holivudske stature, Hetrich je bio dio neponovljive ekipe Televizije Zagreb, koju ni jedna kasnija generacija, nažalost, nije nadmašila. U emisiji prikazanoj prošle srijede, Hetrichov sugovornik bio je arhitekt, slikar i kostimograf Božidar Rašica, čovjek duge i velike karijere. Nakon 35 godina (emisija je snimljena 1987.) snimka je poprimila ugodnu patinu vremena (zrnata slika, pohaban ton). U subotu je pak prikazan razgovor iz 1988. s Mladenom Delićem, legendarnim sportskim komentatorom, pa su eterom odjekivale one čuvene riječi – "Ljudi moji, pa je li to moguće, ludnica, šta je ovo", koje su nas bacile u nostalgiju, treći čin "Koštane" – "Žal za mladost"... Prijedlog HRT-u: neka opet puste "Skitnje" Matka Peića, remek-djelo putopisnog žanra u kojemu je teško zaključiti što je bolje, slika, glas Svena Laste ili tekst scenarija.
RTL Direkt, 29. lipnja, 22:15
Pozoveš Kolindu u goste, i ne boj se za gledanost! Stroj za proizvodnju viceva ni ovoga puta nije zakazao, iako je izgledao vrlo ozbiljno, što prema čeličnim zakonima žanra uvijek doprinosi efektu komičnosti. "Hrvatska je", rekla je KGK, "nakon agresije Rusije na Ukrajinu trebala zasaditi žito, našu Slavoniju, a trebalo bi isto uraditi i u Srbiji". To je divna i plemenita misao (pohvaljujemo odstupanje od ranijeg, sektaškog stava kad je riječ o regionalnoj privrednoj suradnji), a zahvaljujući umjesnoj intervenciji kolege Domagoja Zovka, pitamo Kolindu – kad se, do đavola, siju žitarice? Na proljeće? Ljeti? Kad krene rat? Kolinda je kći mesara, odrasla je pod onim mesarom koji je zabranio čak i pluralizam jogurta, pa je upućujemo samo na to da se žitarice siju ujesen, dakle, ima još vremena. Ali, nekako bismo se kladili da do neke eksplozije žitarstva neće doći, premda ideja, kako bi rekli na radio Erevanu, ima smisla. Uskoro će, naime, početi žetva s oranica koje su maksimalno zasijane. Od šaljivih izjava koje je bivša predsjednica još lansirala u eter izdvajamo onu da je javnost od nje očekivala da se bavi samo frizurom, make upom i odjećom, dok je ona imala preokupaciju ozbiljnim državničkim poslovima. Bilo je tu još viceva, šala i pošalica, ali ne možemo sav prostor posvetiti Kolindi, naslušali smo je se u minulih pet godina, ne ponovilo se.
N1 info uživo, 30. lipnja, 11:00
"Netko bi mogao doista postaviti pitanje gdje si sada, frajeru", poručila je Marija Selak Raspudić Zoranu Milanoviću sa saborske press konferencije. Milanović je, naime, prije madridskog samita NATO-a prijetio kako će "kao đavo grešnu dušu" progoniti svakoga tko bude za prijem Finske i Švedske u NATO, prije no što se riješi pitanje izbornog zakona u Bosni i Hercegovini. Taj je zakon i dalje u istom stanju, a Milanović je u Madridu osobno morao biti za prijem Skandinavaca – od progona grešnika nema dakle ništa; pače, predsjednik se i sam svrstao u njihove redove. Zoran Milanović je ispao smiješan, misli Žarko Puhovski, koji je na istoj TV prokomentirao Milanovićev ćorak. "Retorika je sad prazna. Sad je sasvim jasno da više ne vrijedi čak ni ono pravilo 'prazne se puške obojica plaše'. Jer sad obojica znaju da je puška prazna, prema tome nema nikakve opasnosti. Milanović je spao na ono što je oduvijek mrzio – na poziciju komentatora", rekao je. Zanimljivo je da se današnji hrvatski političari svisoka odnose prema jednom bivšem državniku. Oni tvrde da bi ga mogli staviti u mali džep, i ne znaju da bi im džep tada bio pametniji od glave. Antun Augustinčić ostavio je dojmljivo svjedočenje o bravarovom političkom instinktu. "Da je naš maršal čovjek neobične bistrine, ogromnog talenta, osobito se pokazalo u jednom trenutku na tom zasjedanju (u Jajcu)", pripovijeda Augustinčić. "U svojim govorima vijećnici svi su redom naglašavali da treba da se obratimo saveznicima sa zahtjevom da priznaju AVNOJ. Svi su to naglašavali, nijedan nije propustio da to kaže, da saveznici treba da priznaju AVNOJ kao zakonodavno tijelo, a time je i nova država osnovana. Kad su svi to rekli, ustao je maršal. Pogledali smo i nestrpljivo čekali što će on reći. A on kaže: Ne! Nećemo tražiti od saveznika priznanje AVNOJ-a, jer nam to oni ne mogu dati. Za njih još postoje kralj i kraljevske ambasade i to priznanje momentalno nam oni ne mogu dati. A kad nam ga ne mogu dati, znači da bismo primili prvu ćušku. A kad uoče da se netko da ćuškati, onda ga ćuškaju. Stoga ćemo tražiti priznanje vojske, da smo ravnopravni saveznici, ratni saveznici! I to smo stvarno odmah dobili." Pouka: ne prijeti praznom puškom, ne najavljuj ono što ne možeš ostvariti, ne ispadaj smiješan. Praznim prijetnjama o "progonu grešnih duša" Milanović je pokazao da ga se može ćuškati. Prva ga je išćuškala Selak Raspudić, drugi Puhovski. Na kraju će ga, kad u Saboru budu glasali o Švedskoj i Finskoj, išćuškati i obje SDP stranke, Grbinova i Raspudićeva. "On je sad pao ispod nule", zaključuje Puhovski. "On je sad slabiji i manji nego što je bio prije nekoliko tjedana. Sad je spao na to da mu se rugaju i to je, bez obzira na osobni stav spram Milanovića – šteta, jer se radi o predsjedniku države i za demokratsku državu nije dobro da predsjednik države bude objekt rugla."
