Iako je upravo Zakonom o obnovi Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije HDZ-ova parlamentarna većina mogla učiniti najbolji potez za u potresu stradali dio Hrvatske, njegovim je nedonošenjem u prvi plan stavila stranačke interese. Kakav odgovor slijedi 5. srpnja u pola izbornih jedinica?



Treba li uopće izaći na izbore za zastupnike u Hrvatski sabor koji se ove godine održavaju 5. srpnja? Slušajući predsjednika Vlade i HDZ-a Andreja Plenkovića, izbori su sve samo ne neizvjesni. Pobijedit će HDZ. Čemu se onda oporba uopće trudi? I ona s lijeva, koju pokušava voditi predsjednik SDP-a Davor Bernardić, kako bi nakon 2000. i 2011. ponovno došla i – sišla s vlasti. I ona zdesna, koju je poveo Domovinski pokret Miroslava Škore, kako bi ponovno došla na vlast s – HDZ-om.


Što se tiče HDZ-a, na izbore su dobrodošli samo birači ove stranke jer se birači drugih opcija i nemaju čemu nadati. Slušajući pak predsjednika Republike Zorana Milanovića, motiv za izlazak na izbore također je upitan. Jer – ni on sam ne zna hoće li se 5. srpnja pojaviti na biralištu. Želi biti neutralan. Kad god netko pomisli da je Zoran Milanović politički maturirao, on se vrati u svoje prvobitno stanje: vječni politički pubertet. Drukčije je nemoguće objasniti da netko tko je izabran na neposrednim izborima i tko se višestruko pozivao na poštivanje ustavnih načela i normi sada dvoji oko vlastitoga biračkog prava. Niti njegov glas ima drukčiji tretman na izborima, niti itko ima pravo nijekati i njegovo pravo na tajnost glasovanja. Samo je netko poput Kolinde Grabar Kitarović mogao fotografirati vlastiti glasački listić. Znamo kako je to završilo.



Kad god netko pomisli da je Zoran Milanović politički maturirao, on se vrati u svoje prvobitno stanje: Vječni politički pubertet

Kad god netko pomisli da je Zoran Milanović politički maturirao, on se vrati u svoje prvobitno stanje: Vječni politički pubertet

Izvor: Pixsell / Autor: Sanjin Strukic/PIXSELL




Tu je Plenković u pravu jer je Milanovićeva sumnja oko vlastitog izlaska na parlamentarne izbore poruka aktualnom šefu SDP-a koji pak prijepornu izjavu tumači 'simboličnom gestom neutralnosti'. Kao što je svoje nekadašnje micanje s mjesta SDP-ova gradonačelničkog kandidata tumačio zavjerom neimenovanog podzemlja. Nadzemlje nije uočio. Uostalom, kao što Andreju Plenkoviću za vlastito političko održavanje puno više odgovara Zoran Milanović od Kolinde Grabar Kitarović, tako je i Zoranu Milanoviću politički znatno profitabilniji 'najbolji neprijatelj' u liku čelnika HDZ-a nego li 'najgori prijatelj' u vidu čelnika SDP-a, osobito počne li se potonji na mjestu predsjednika Vlade ponašati kao na mjestu šefa zagrebačkog i nacionalnog SDP-a. Ovako treba razumjeti Zorana Milanovića u slučaju da se 5. srpnja odluči pojaviti tek u 19 sati.

Odugovlačenje sa zakonom o obnovi


No do zatvaranja birališta u Hrvatskoj 5. srpnja mnogobrojni će birači imati itekako jak argument za odlazak na njih. I to ne samo vezan uz svoje Ustavom zajamčeno opće i jednako biračko pravo, nego i uz svoja očekivanja o budućem sastavu Hrvatskog sabora i Vlade. Ta će se očekivanja uvelike temeljiti i na ocjeni dosadašnjeg rada vlasti i oporbe. Predstojeći postpandemijski izbori najvećim su dijelom rezultat aktualne vlasti da ju se honorira zbog upravljanja krizom izazvanom globalnim širenjem koronavirusa.

No kako se život u zemlji bude sve više normalizirao, tako će građane sve više brinuti 'normalne' brige. Ali ostat će i jedna 'nenormalna' koju je aktualna vlast iz nekog razloga odlučila tek djelomice sanirati, propustivši čak i njezino zakonsko reguliranje. To je, naravno, potres sa svojim posljedicama koji je 22. ožujka pogodio Zagreb te dijelove Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije. Potres je ovom dijelu Hrvatske nanio štetu u iznosu od više desetina milijarda kuna, a ni dva mjeseca od potresa Zagreb i ostala stradala mjesta nisu bliže strategiji svoje obnove. Referentni je zakon tek u javnoj raspravi te nema nijednog opravdanja zašto ga prethodni, ekspresno raspušteni saziv Sabora nije mogao donijeti na vrijeme. Očito jer se vlasti baš jako žurilo do – nove vlasti.







Tako je, u usporedbi s Albanijom koju je nedavno pogodio težak potres, Hrvatska do ovog trenutka propustila osigurati donatorsku konferenciju te je sve više ocjena da se hrvatsko predsjedanje Vijećem Europske unije u prvoj polovici 2020., i zbog ovog razloga, smatra promašajem.

Potres je doslovce sravnio sa zemljom političku karijeru zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića te malo tko vjeruje u njegov ponovni izbor u svibnju sljedeće godine. To će pokazati i parlamentarni izbori u onim izbornim jedinicama u kojima se nalaze dijelovi Zagreba. Otkako je zakonodavac u jesen 1999. nacrtao postojeći izborni zemljovid razdijelivši hrvatski glavni grad u čak četiri od prvih deset izbornih jedinica s ciljem 'neutralizacije' glasova zagrebačkih birača spojenih s okolnim županijama, Zagreb je sa svojim preferencijama itekako određivao budući saziv hrvatskog parlamenta. U aktualnim su izbornim jedinicama parlamentarni izbori dosad održani šest puta: prvi put 2000. te 2003., 2007., 2011., 2015. i 2016.

Druga izborna jedinica najčešće pogađala


Primjerice, u I. izbornoj jedinici, koja obuhvaća središte grada, njegov zapadni dio te dio Zagrebačke županije, HDZ nikad nije osvojio najveći broj glasova. Svih šest puta trijumfirao je SDP u koalicijama ili samostalno. Istočni dio Zagreba, zatim istočni dio Zagrebačke županije te Koprivničko-križevačka i Bjelovarsko-bilogorska županija čine II. izbornu jedinicu. U njoj je tri puta prvo mjesto osvajao SDP s partnerima ili samostalno (2000., 2007. i 2011.), a tri puta HDZ (2003., 2015. i 2016.). Zanimljivo je da je ova zagrebačka izborna jedinica najčešće 'pogađala' budućeg izbornog pobjednika jer su birači u njoj samo 2007. glasovali drukčije u odnosu na zemlju u cijelosti, nešto poput Missourija na američkim predsjedničkim izborima u 20. i 21. stoljeću.

Inače, jedino je u IV. (Osječko-baranjska i Virovitičko-podravska županija) i X. izbornoj jedinici (južni dio Splitsko-dalmatinske županije i Dubrovačko-neretvanska županija) uvijek prvi bio budući pobjednik izbora.

U VI. izbornoj jedinici (jugoistočni dio Zagreba i Zagrebačke županije te Sisačko-moslavačka županija) SDP pobjeđuje četiri puta (2000., 2007., 2011. i 2015.), a HDZ preostala dva puta, uključujući 2016., kad je SDP-ovoj koaliciji, unutar pola posto razlike, preoteo ključan mandat. Napokon, u VII. izbornoj jedinici (jugozapadni dio Zagreba i Zagrebačke županije, Karlovačka županija i istočni dio Primorsko-goranske županije), poznatoj kao 'od Jaruna do Kvarnera', HDZ je trijumfirao samo jednom, i to 2003., na valu uspjeha Ive Sanadera te odluke SDP-a, HNS-a i HSS-a o samostalnom izlasku na izbore. Krapinsko-zagorska županija, koja također čeka zakonska rješenja o obnovi nakon potresa, dio je III. izborne jedinice s Varaždinskom i Međimurskom županijom, u kojoj je HDZ, kao i u VII. izbornoj jedinici, pobijedio samo 2003.

Područja koja čekaju spomenuti zakon nalaze se dakle u polovici izbornih jedinica, ne računajući XI. i XII., te će birači u njima sigurno imati na umu ne samo pandemiju koronavirusa, već i ovogodišnji potres.







Dovoljan razlog da se izađe na izbore. I ocijeni tko je što učinio u konkretnim krizama, zašto i kako. Na tim će se izborima sučeliti samouvjereni HDZ i mlaki SDP, čiji pretendent na mjesto zagrebačkog gradonačelnika Gordan Maras u trenutku završnog obračuna s predsjednikom Hrvatskog sabora Gordanom Jandrokovićem preskače uplatu na račun stradalog grada, propustivši poentirati poklanjanjem Jandrokoviću zaštitne kacige spominjanjem 'alpinizma'. S druge strane, Gordan Jandroković napušta svoje mjesto a da HDZ-ova saborska većina nije usvojila prijeko potrebni zakon o obnovi Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije.



HDZ je dosad pobjeđivao na parlamentarnim izborima jedino ako je u svakoj od četiri spomenute zagrebačke izborne jedinice osvajao više od 25 posto glasova birača. SDP je sa svojim koalicijskim partnerima dolazio do vlasti jedino ako je u te četiri jedinice dobio više od 40 posto glasova. Na prošlim parlamentarnim izborima 2016. HDZ i SDP su podijelili pobjede u ove četiri jedinice, kao i broj osvojenih mandata, dovoljno za HDZ-ovu konačnu pobjedu. Hoće li tako biti i 5. srpnja ove godine? Što se tiče Andreja Plenkovića, neovisno o stanju u Zagrebu, hoće, a što se tiče Zorana Milanovića, ključni će trenutak biti njegov (ne)dolazak na birališta. Do tada možda proradi i sav javni prijevoz u Zagrebu te birači brže stignu odrediti vlast sljedeće četiri godine...

tportal