U današnjem digitalnom dobu, vijesti su svuda oko nas. Samo nekoliko dodira prstima na ekranu dovoljno je da nas preplavi val informacija – od globalnih kriza do lokalnih priča. Dok je informiranost ključna za razumijevanje svijeta, postoji tanka granica između zdrave navike informiranja i opsesivnog ponašanja poznatog kao “doomscrolling”. Prekomjerno čitanje vijesti – osobito onih negativnog sadržaja – postalo je fenomen koji narušava naše mentalno zdravlje i kvalitetu života.
Zašto nas vijesti toliko privlače? Psiholozi objašnjavaju kako je ljudski mozak programiran da traži informacije koje percipira kao prijetnju. Evolucijski gledano, prepoznavanje opasnosti povećavalo je šanse za preživljavanje. No, u suvremenom svijetu, stalno bombardiranje negativnim informacijama ne donosi nam sigurnost, već uzrokuje stres, anksioznost i iscrpljenost.
Koje su posljedice ovakvog ponašanja? Pored mentalnog zdravlja, prekomjerno konzumiranje vijesti utječe i na naše odnose, produktivnost i način na koji percipiramo stvarnost. Ovo je priča o tome kako nas vijesti, umjesto da nas informiraju, mogu zarobiti u začaranom krugu straha, uspoređivanja i nesigurnosti.
Anksioznost i stres: Vijesti kao generator nesigurnosti
Negativne vijesti imaju snažan utjecaj na našu psihu. Priče o prirodnim katastrofama, ratovima, političkim krizama i pandemijama često dominiraju medijima. Ovakve informacije pojačavaju osjećaj nesigurnosti i dovode nas u stanje stalne pripravnosti. Naš mozak reagira na ove podražaje kao da smo u neposrednoj opasnosti, oslobađajući hormone stresa poput kortizola.
Studije pokazuju da osobe koje redovito prate vijesti imaju povećanu razinu anksioznosti. Kronični stres uzrokovan negativnim informacijama može dovesti do problema poput nesanice, glavobolja i povišenog krvnog tlaka. Osim toga, stalna izloženost ovim podražajima umanjuje našu sposobnost da razlučimo što je zaista važno, a što senzacionalistički naslov osmišljen da privuče našu pažnju.
Depresija: Zrcalo nesavršenosti
Uz anksioznost, prekomjerno konzumiranje vijesti može dovesti i do depresivnih stanja. Na društvenim mrežama često nailazimo na savršeno osmišljene priče o uspjehu ili idealizirane verzije života drugih. Kada uspoređujemo te prikaze s vlastitim svakodnevnim izazovima, lako se osjećamo nedovoljno uspješnima ili vrijednima.
S druge strane, pasivno promatranje patnje drugih – bilo kroz izvještaje o humanitarnim krizama ili osobne priče – može nas dovesti do emocionalne otupjelosti. Pojavljuje se fenomen poznat kao empatijski zamor, gdje osjećamo da više nemamo kapacitet suosjećati s drugima. Posljedica je osjećaj bespomoćnosti i beznađa.
Ovisnost o vijestima: Krug bez izlaza
Konzumiranje vijesti može postati ovisnost, slično kao i druge digitalne navike. Svaka nova obavijest, naslov ili video pruža trenutni osjećaj nagrade kroz otpuštanje dopamina – hormona zadovoljstva. Međutim, taj osjećaj brzo nestaje, ostavljajući nas željnima još.
Znakovi ovisnosti o vijestima uključuju stalno osvježavanje feedova, osjećaj uznemirenosti kada nismo informirani o najnovijim događajima, i nemogućnost fokusiranja na druge aktivnosti. Ovaj oblik ovisnosti nije bezazlen; može uzrokovati osjećaj izoliranosti i udaljiti nas od stvarnog života.
Utjecaj na međuljudske odnose: Gdje je granica?
Stalna provjera telefona tijekom obiteljskih obroka, razgovora s prijateljima ili poslovnih sastanaka postala je društveno prihvaćena, ali ima ozbiljne posljedice. Naši odnosi trpe jer nismo potpuno prisutni. Ovaj fenomen dodatno pojačava FOMO – strah od propuštanja informacija – koji nas tjera da stalno budemo online, zanemarujući ljude oko sebe.
Za jačanje međuljudskih odnosa potrebno je svjesno ograničiti vrijeme provedeno na internetu i prakticirati digitalni detoks. Jednostavne mjere poput ostavljanja telefona u drugoj sobi tijekom druženja mogu značajno poboljšati kvalitetu odnosa.
Utjecaj na produktivnost: Distrakcije koje nas koštaju
Radni dan mnogima započinje provjerom vijesti ili društvenih mreža. I dok je ponekad korisno biti informiran, ova navika često prelazi u neprestano prelistavanje sadržaja, što nas odvraća od zadataka. Studije pokazuju da za povratak fokusa nakon prekida treba čak 23 minute.
Kako se nositi s tim? Organizacija vremena ključno je rješenje. Postavljanje točno određenih vremenskih blokova za čitanje vijesti pomaže smanjiti distrakcije. Također, korištenje aplikacija za blokiranje sadržaja može nas zaštititi od nepotrebnog gubitka vremena.
Kako se osloboditi digitalnih okova?
Smanjenje konzumiranja vijesti nije samo pitanje discipline; to je i pitanje očuvanja mentalnog zdravlja. Evo nekoliko savjeta:
Odredite vrijeme za vijesti: Postavite određeno doba dana kada ćete se informirati i držite se tog rasporeda.
Budite selektivni: Pratite provjerene izvore informacija i izbjegavajte senzacionalističke portale.
Koristite tehnologiju pametno: Instalirajte aplikacije koje ograničavaju vrijeme provedeno na društvenim mrežama ili blokiraju određene stranice.
Pronađite alternative: Umjesto doomscrollinga, posvetite vrijeme aktivnostima poput čitanja knjiga, vježbanja ili provođenja vremena u prirodi.
Važnost medijske pismenosti ne može se dovoljno naglasiti. Kritičko promišljanje o informacijama koje konzumiramo pomaže nam zaštititi se od dezinformacija i manipulacija. Svijet je prepun vijesti, no naš um ima ograničen kapacitet za njihovo procesuiranje. Birajući mudro što čitamo, ne samo da čuvamo svoje mentalno zdravlje, već i stvaramo temelje za kvalitetniji i uravnoteženiji život.
