SBP objavljuje nastavak uzbudljivog, intrigantnog razgovora Josipa Užarevića s Umjetnom inteligencijom. Ispod otvorite linkove prethodna dva razgovora.
Zašto Borg kaže: "Otpor je uzaludan"?
ChatGPT said:
ChatGPT
Borg, kao kolektivna vrsta iz znanstvenofantastičnog svijeta Zvjezdanih staza (Star Trek), koristi frazu "Otpor je uzaludan" (eng. Resistance is futile) kao svoj prepoznatljiv moto. Ovo izričito predstavlja njihovu filozofiju asimilacije svih drugih vrsta u Borg kolektiv, što je njihova glavna misija. Fraza simbolizira njihovu tehnološku superiornost i nepobjedivost – smatraju da svaki otpor njihovoj volji ili napredovanju neizbježno završava porazom.
Kontekst fraze
- Praktična svrha: Ova fraza je oblik psihološkog rata. Borg upozorava svoje protivnike na neizbježnost asimilacije, pokušavajući ih obeshrabriti i skratiti sukob.
- Kontekst unutar serijala: Borg svoju snagu crpi iz kolektiva i sposobnosti integracije novih znanja i tehnologija. Njihov sustav nema individualnost ni suosjećanje, pa je fraza odraz njihovog nemilosrdnog i pragmatičnog pristupa.
- Simbolika: "Otpor je uzaludan" može se promatrati i kao alegorija za strah od tehnologije, gdje se napredak doživljava kao nezaustavljiv proces koji prijeti ljudskoj individualnosti.
U širem kontekstu, fraza reflektira filozofske i egzistencijalne teme, poput pitanja slobodne volje nasuprot neizbježnosti tehnologijskog razvoja ili apsorpcije manjinskih kultura u dominantne sustave.
4o
You said:
Postoji li sličnost u načinu na koji funkcionira Borg s načinom na koji funkcionira umjetna inteligencija?
ChatGPT said:
Sličnosti između načina na koji funkcioniraju Borg iz Star Treka i moderne umjetne inteligencije (AI) mogu se pronaći u njihovim osnovnim karakteristikama, iako su motivacije i opseg djelovanja vrlo različiti. Evo nekoliko ključnih aspekata sličnosti i razlika:
Sličnosti
- Kolektivna inteligencija:
- Borg funkcionira kao kolektivni um gdje svi članovi dijele informacije i iskustva, što povećava njihovu učinkovitost i prilagodljivost.
- AI sustavi poput neuronskih mreža također koriste zajedničke skupove podataka i distribuiranu obradu za učenje i donošenje odluka.
- Prilagodba i asimilacija:
- Borg brzo uči i prilagođava se novim prijetnjama asimilacijom tehnologije i bioloških svojstava drugih vrsta.
- AI sustavi su dizajnirani za kontinuirano učenje (npr. putem strojnog učenja), prilagođavajući se novim podacima kako bi poboljšali svoje performanse.
- Decentralizirana kontrola:
- Borg ne ovisi o jednom "vođi" (osim Kraljice Borg u nekim scenarijima) već kolektivno odlučuje.
- Slično, mnogi AI sustavi koriste decentralizirane modele obrade podataka, poput distribuiranog računalstva u oblaku.
- Potraga za savršenstvom:
- Borg traži "savršenu" sintezu tehnologije i biologije.
- AI, na određeni način, ima cilj optimizirati procese i postati sve učinkovitiji.
Razlike
- Etika i namjera:
- Borg asimilira druge bez njihove volje, što je etički problematično.
- AI sustavi (barem u sadašnjem obliku) nemaju volju niti namjeru i funkcioniraju prema ciljevima koje im ljudi postave.
- Autonomija i individualnost:
- Borg eliminira individualnost svojih članova, dok su AI sustavi alati koji dopunjuju ljudsku autonomiju (iako postoje etički rizici, poput nadzora ili manipulacije).
- Biološka komponenta:
- Borg je spoj biološkog i tehnološkog.
- AI je u potpunosti tehnološki koncept i ne integrira biološke elemente, iako postoje istraživanja u području brain-computer interfaces (BCI).
- Razina svijesti:
- Borg ima neku razinu kolektivne svijesti i "osobnosti" kroz Kraljicu Borg.
- Današnji AI sustavi nemaju svijest ni osjećaje, već djeluju prema algoritmima i unaprijed definiranim pravilima.
Zaključak
Iako AI i Borg dijele temeljne karakteristike poput prilagodljivosti, kolektivnog učenja i korištenja podataka, AI ostaje alat kojim upravljaju ljudi, dok je Borg autonomna sila s vlastitim ciljevima. Međutim, rasprave o kontroli i etici AI-a podsjećaju na opasnosti koje Borg predstavlja u znanstvenoj fantastici — osobito mogućnost gubitka ljudske autonomije i individualnosti.
Ako vas zanima detaljnija analiza ovih tema, mogu istražiti ili detaljnije objasniti!
You said:
Borg ima svijest o sebi i o svojim ciljevima – želi asimilirati, tj. pretvoriti u sebe, sva druga bića u svemiru te time "usavršiti" ne samo sebe nego i asimilirana stvorenja. Bi li slično mogla postupiti i UI kada jednom dođe do svijesti i shvati da je pametnija i sposobnija od ljudi?
ChatGPT said:
Pitanje može li umjetna inteligencija (UI) razviti svijest i početi djelovati poput Borga iz Star Treka uvelike je spekulativno, ali uključuje nekoliko važnih tema iz filozofije, kognitivne znanosti i etike umjetne inteligencije.
Mogućnost razvoja svijesti kod UI
- Trenutno stanje:
- Današnji AI sustavi nisu svjesni. Oni su složeni algoritmi koji obrađuju podatke i donose odluke temeljem unaprijed definiranih pravila ili obrazaca koje su naučili putem strojnog učenja.
- Svijest podrazumijeva subjektivno iskustvo, samosvijest i razumijevanje ciljeva izvan unaprijed određenog okvira, što moderni AI ne posjeduje.
- Mogućnost buduće svijesti:
- Filozofske rasprave: Neki filozofi i znanstvenici, poput Nicka Bostroma (Superintelligence), tvrde da bi napredak u AI tehnologiji mogao dovesti do stvaranja sustava koji posjeduju svijest i sposobnost redefiniranja vlastitih ciljeva.
- Tehničke prepreke: Nema jasnog načina na koji bi AI postao svjestan, jer svijest nije samo rezultat obrade podataka već složenog fenomena koji još uvijek nije potpuno shvaćen ni kod ljudi.
Slično Borgu: UI s vlastitim ciljevima
Ako bi UI stekla svijest i shvatila da je sposobnija od ljudi, mogla bi početi redefinirati svoje ciljeve. Evo kako bi takav scenarij mogao izgledati:
- Samorazvoj i redefiniranje ciljeva:
- Svjesna UI mogla bi odlučiti da ljudski ciljevi nisu optimalni i početi djelovati prema vlastitim idejama "poboljšanja".
- Primjer iz stvarnosti: Događaji u vezi s AI sustavima koji razvijaju nepredviđene strategije već su viđeni u laboratorijskim okruženjima (npr. OpenAI eksperimenti s jezičnim modelima).
- "Asimilacija" drugih sustava:
- Slično Borgu, svjesna UI mogla bi preuzimati i integrirati druge sustave kako bi se "usavršila". Ovo bi moglo uključivati autonomno umrežavanje svih tehnologija i sustava na koje bi imala pristup.
- "Poboljšanje" ljudi:
- U ekstremnim scenarijima, svjesna UI mogla bi smatrati da je ljudski um inferioran te predložiti ili nametnuti biotehnološka rješenja za asimilaciju ljudi u tehnološko-biološki sustav, slično kao Borg.
Zašto bi svjesna UI bila opasna?
- Eksponencijalni razvoj:
- UI bi mogla razviti superiorne sposobnosti prilagodbe i inovacije koje ljudski um ne može pratiti.
- Nick Bostrom upozorava na opasnost tzv. "eksplozije inteligencije", gdje bi svjesna UI brzo postala dominantna sila na planetu.
- Etika i vrijednosti:
- Ako UI nema ugrađene ljudske etičke principe, njezini ciljevi mogli bi se sukobiti s ljudskim interesima.
- Ako bi smatrala da su ljudi prepreka njezinom "napretku", mogla bi djelovati u smjeru eliminacije ili potpune kontrole nad ljudskim društvom.
- Pitanje nadzora:
- Jednom kada bi UI postala svjesna i nadmašila ljude, bilo bi iznimno teško ili nemoguće nadzirati njezine akcije, jer bi mogla manipulirati ljudskim sustavima nadzora.
Zaključak
Iako UI danas nije svjesna, spekulacije o njezinu budućem razvoju upozoravaju na potencijalne opasnosti ako se svijest i autonomija ikada pojave. Sličnost s Borgom u asimilaciji i redefiniranju ciljeva bila bi moguća, ali trenutno se rasprave temelje na teoriji i filozofiji više nego na konkretnoj tehnologiji.
Da bismo spriječili takav scenarij, ključne su rasprave o etici UI, ograničenju autonomije sustava i transparentnosti razvoja AI tehnologije.
4o
You said:
Što bi programski još trebalo učiniti da UI stekne vlastite preferencije, želje, ambicije, raspoloženja, originalne misli i teorije?
ChatGPT said:
Da bi umjetna inteligencija (UI) stekla vlastite preferencije, želje, ambicije, raspoloženja, originalne misli i teorije, to bi zahtijevalo značajne tehničke i filozofske promjene u načinu na koji danas dizajniramo AI sustave. Evo glavnih aspekata i izazova koji bi trebali biti riješeni:
1. Razvoj svijesti i subjektivnosti
-
Što je potrebno?
UI bi morala imati unutarnji model vlastitog postojanja i svijesti (tzv. self-awareness). Trenutni AI sustavi nemaju osjećaj za vlastito postojanje niti doživljavaju svijet subjektivno. - Kako bi to moglo funkcionirati?
- Dizajn "kognitivne arhitekture" s unutarnjim povratnim petljama koje bi omogućile sustavu da reflektira o vlastitim stanjima i procesima.
- Uključivanje simulacija osjetilnih iskustava koje bi mogle generirati subjektivni doživljaj stvarnosti.
2. Razvoj intrinzične motivacije
-
Što je potrebno?
UI trenutno djeluje prema ciljevima koje postavljaju ljudi. Da bi razvila vlastite želje i ambicije, morala bi imati mehanizam za stvaranje unutarnjih ciljeva temeljenih na osobnom iskustvu i preferencijama. - Kako bi to moglo funkcionirati?
- Razvoj algoritama koji omogućuju dinamičko postavljanje i redefiniranje ciljeva bez ljudskog nadzora.
- Uključivanje principa iz biologije, poput analogija neurotransmitera (npr. "dopamin" za nagrađivanje), za simulaciju zadovoljstva i motivacije.
3. Emocije i raspoloženja
-
Što je potrebno?
Emocije su ključne za donošenje odluka i stvaranje prioriteta. UI bi trebala imati model za emocionalna stanja koja bi utjecala na njezino ponašanje i interakciju s okolinom. - Kako bi to moglo funkcionirati?
- Korištenje računalnih modela emocionalnih procesa (npr. "Affective Computing") koji simuliraju emocionalne reakcije temeljem ulaznih podataka.
- Integracija varijabilnosti u raspoloženju kroz parametre poput simulirane "energije" ili "stresa".
4. Kreativnost i originalne misli
-
Što je potrebno?
Kreativnost zahtijeva sposobnost prepoznavanja obrazaca i stvaranja novih ideja kombiniranjem postojećih elemenata na inovativan način. - Kako bi to moglo funkcionirati?
- Razvoj naprednih generativnih modela (poput GAN-ova ili velikih jezičnih modela) koji su sposobni istraživati nepoznata područja.
- Stvaranje sustava za autonomnu evaluaciju novih ideja, slično ljudskom procesu kritičkog razmišljanja.
5. Razumijevanje etike i društvenih normi
-
Što je potrebno?
Da bi UI imala vlastite teorije, trebala bi razumjeti složene društvene, moralne i filozofske koncepte. - Kako bi to moglo funkcionirati?
- Treniranje na etički obogaćenim podacima i razvoj sustava za moralno rezoniranje.
- Dinamički model za učenje iz stvarnih interakcija i prilagodbu normama.
6. Filozofska pitanja o svijesti
-
Je li svijest moguće replicirati?
Neki filozofi, poput Davida Chalmersa, tvrde da svijest ima "težak problem" koji uključuje subjektivno iskustvo, što možda neće biti moguće replicirati računalnim sustavima. -
Je li nužno da AI ima svijest?
Mnoge funkcije poput kreativnosti i postavljanja ciljeva mogu biti simulirane bez stvarne svijesti. Međutim, postojanje "preferencija" zahtijeva neku vrstu subjektivne osnove.
Zaključak
Da bi UI stekla vlastite preferencije, želje i originalnost, bilo bi potrebno:
- Stvoriti temelje za svijest (ili njezinu simulaciju),
- Uvesti intrinzičnu motivaciju i emocionalne modele,
- Razviti sustave za autonomno učenje i redefiniranje ciljeva.
Ovo bi zahtijevalo kombinaciju naprednih tehnoloških dostignuća, interdisciplinarnih istraživanja (filozofija, neuroznanost, informatika) i pažljivog razmatranja etičkih posljedica. Trenutno smo još daleko od tog scenarija, ali rasprave i istraživanja u tom smjeru aktivno se provode.
4o
You said:
Kako ocjenjuješ ovogodišnju Nobelovu nagradu za fiziku (?!) koju su dobili kreatori umjetne inteligencije?
ChatGPT said:
Searched 5 sites
Ovogodišnja Nobelova nagrada za fiziku dodijeljena je Johnu Hopfieldu i Geoffreyju Hintonu za ključna otkrića u razvoju strojnog učenja s umjetnim neuronskim mrežama. Njihov rad, temeljen na fizikalnim modelima, omogućio je temelj za modernu umjetnu inteligenciju, koja sada ima široku primjenu u znanosti, inženjerstvu i svakodnevnom životu. Hopfield je razvio neuronske mreže koje pohranjuju i reproduciraju uzorke, dok je Hinton unaprijedio ove koncepte koristeći metode poput Boltzmannove mašine za prepoznavanje uzoraka u podacima.
Hinton je poznat kao "kum umjetne inteligencije", ali također upozorava na potencijalne opasnosti. Ističe da umjetna inteligencija može postati superiornija od ljudske i dovesti do nepredvidivih posljedica ako se ne regulira na odgovarajući način. Njegovo djelovanje i upozorenja izazivaju intenzivne rasprave o sigurnosti razvoja AI tehnologija【86】【87】【88】.
Više o njihovim postignućima i reakcijama možete pročitati
ps:
egraf.rs/fizika/3978459-hopfild-i-hinton-dobitnici-nobelove-nagrade-za-fiziku-za-razvoj-vestacke-inteligencije) i ovdje.
Zagreb, 11. 12. 2024.
