U posljednji tjedan, dva vezano za brodski onečišćeni zrak, osim što je prizemni ozon nekoliko puta zaprijetio Brođanima, ali i ostalim stanovnicima Hrvatske i to više na Jadranu, nego na kopnu, ništa, ama baš ništa značajno nije se dogodilo tu oko nas.
Istina saznali smo da uskoro, do kraja lipnja građani Hrvatske mogli bi očekivati objavu Godišnjeg izvješća o praćenju kvalitete zraka u RH za 2025. godinu. Inače godišnja izvješća o praćenju kvalitete zraka u DHMZ-u oduvijek po Zakonu su objavljivana do kraja travnja.
Do kašnjenja Godišnjeg izvješća, kako smo informirani iz dopisa Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije upućenog prije desetak dana u (saborski) Odbor zaštite okoliša i prirode, došlo je “jer se provodi dodatna stručna analiza primjenjujući metodologiju procjene doprinosa prirodnih izvora i razmatranje nepredviđenih izvanrednih događaja…”, ma što bi to značilo za građane Slavonskog Broda, ali i Hrvatske.
Tako, svima nama koji su zabrinuti za stanje u brodskom zraku ostalo je da čekamo objavu spomenutog Izvješća, pa i dodatnu analizu u nadi da će se oni povoljno utjecati na buduća onečišćenja u brodskom zraku. No živi bili i vidjeli…
Zato svakako nam ostaje da veću pažnju posvetimo ponekim značajnim ‘uspomenama’, događajima iz prošlosti vezano za borbu eko-aktivista za brodski čisti zrak. Jednostavno tako nas prošli događaji uče da lakše snalazimo u budućnosti.
Takva jedna ‘uspomena' je iz FB arhive od prije 5 godina o tematskoj sjednici Županijske skupštine, na kojoj se raspravljalo i o Izvješću o stanju kvalitete zraka na području Brodsko-posavske županije u 2019. godini. Na Sjednici su doneseni jako važni zaključci, koji na žalost do dan danas nisu ispoštovani....
Za Brođane sigurno najznačajniji zaključak, koji je žalost, kako smo naveli, do danas nije proveden, glasi: “Tražimo od Fonda za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti sufinanciranje cjelovite energetske obnove obiteljskih kuća i višestambenih zgrada … u iznosu od 80%. Cjelovita energetska obnova na vanjskoj ovojnici podrazumijeva kombinaciju mjera: energetska obnova vanjskog zida, stropa, … ugradnju sustava za korištenje obnovljivih izvora energije i plinofikaciju kućnih ložišta.”. Vidi detaljnije u članku: https://sbperiskop.net/objave/s-tematske-sjednice-zupanijske-skupstine-zakljucci-su-dobri-ali-mogli-su-biti-mozda-i-povoljniji-za-brodane .
Inače na tu temu imali smo već nekoliko ‘friških’ komentara, a posebno je zanimljiv sljedeći komentar koji izgleda ‘pogodak u sridu’: “Svima nam je jasno da je riječ o neodgovornim postupcima u Županiji i Gradu, ali i u Fondu zaštite okoliša. I to tako već 5 godina. Ne smije se zaboraviti da su izbori prošli na svim nivoima i da skoro nije došlo do nikakvih promjena ni na lokalnoj, ni regionalnoj, ali ni na državnoj razini. Znači da ne može se očekivati nekakve drastične promjene ni u bliskoj budućnosti, ali možda ni kasnije!”.
Pored raznih uspomena, ostaje nam da pomalo pratimo i razvoj događaja zaštite okoliša u susjedstvu, putem stranih medija, medija iz susjedstva jer i na takav način možemo neke stvari poboljšati kod nas.
Nažalost, nas brodske eko-aktiviste kada smo govorili o zagađenju iz termoelektrane u BiH, nitko nije slušao. A sad, kad imamo nova izvješća koja ukazuju na zagađenja u BiH, bojim se, neće ni dalje slušati.
Da, mediji iz susjedstva pišu: “Hronični propusti vlada Zapadnog Balkana u provođenju zakona doveli su do toga da je zagađenje sumpor-dioksidom (SO2) iz zastarjelih termoelektrana na ugalj u regionu premašilo zakonske granice za čak šest puta 2024. godine, prema sedmom izdanju izvještaja Bankwatcha: ‘Uskladiti ili Zatvoriti’. … (Nažalost i) zagađenje prašinom i dušikovim oksidima (NOx) iz termoelektrana na ugalj je također ponovo prekoračilo maksimalne dozvoljene granice…”. (https://czzs.org/novi-izvjestaj-u-regiji-je-bih-najveci-zagadjivac-sumpor-dioksidom-iz-termoelektrana/ )
Nešto detaljnije o tim zastarjelim termoelektranama na ugljen u BiH možemo pročitati i ovo: “Nacionalni plan za smanjenje emisija Bosne i Hercegovine obuhvata sedam blokova koji rade na ugalj i jednu manju elektranu koja koristi mazut. Dva bloka, TE Gacko i TE Ugljevik, nalaze se u Republici Srpskoj, a termoelektrane Tuzla i Kakanj – koje imaju po dva bloka obuhvaćena NERPom, nalaze se u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH).
Ostala tri bloka – Tuzla 3, Tuzla 4 i Kakanj 5 – podliježu izuzeću zbog ograničenog vijeka trajanja... (No) u Bosni i Hercegovini postoji i jedno novije postrojenje koje ne ispunjava uslove da bude uključeno u NERP – u pitanju je TE Stanari u Republici Srpskoj koja je zvanično puštena u rad u septembru 2016. godine, a koja je imala obavezu da od samog početka postigne usklađenost sa graničnim vrijednostima emisija za nove termoelektrane iz LCP direktive.”. No do te usklađenosti do danas nije došlo… (https://bankwatch.org/wp-content/uploads/2024/09/2024_09_17_Comply-or-Close_Bosnian.pdf ).
Nevjerojatne stvari događaju tu, oko nas, a mi, Brođani nemamo skoro nikakvu zaštitu. Ni od lokalne, ali ni od državne vlasti. A neke od tih termoelektrane samo su pedesetak kilometara zračne linije od nas!
