Nakon što je dr. sci. Kornelija Minichreiter apsolvirala arheološko nalazište Galovo, koje se prostire u sjeveroistočnom dijelu Slavonskog Broda, ni jednom profesionalnom povjesničaru nije palo na pamet iznova se zapitati o prvom spomenu imena Brod.
Hipoteza pravnika Josipa Koprivčevića kako je to 1242. godina i povelja Bele IV., znanstvena analiza je ismijala i kritički opovrgla.
Tek krajem 15. stoljeća pojavljuje se isplanirano naselje koje Berislavići grade po uzoru na talijanske primorske renesansne gradove. Grad je podignut tik uz rijeku, a s kopna je bio utvrđen bedemima i vodenim opkopima. Zove se Berislavićev Brod. Već 1536. zauzimaju ga Turci i zovu ga Despot Brod, Turski Brod ili Brohod. I onda mu nazivi idu redom: Brood, Brodt, Brod an der Save, Brod na Savi, Slavonski Brod.
Tijekom petnaestgodišnjeg iskopavanja dr. sci. Kornelija Minichreiter je istražila zemljoradničko naselje, starčevaćke kulture s ukopnim prostorima, staro osam tisuća godina. Naselje pripada ranom stupnju razvitka starčevačke kulture (Linearta) prve i najstarije kulture mlađeg kamenog doba koja je poznata i na arheološkom lokalitetu Igrač.
Starčevačku kulturu, oko 4. tisućljeća prije Krista, nasljeđuje sopotska kultura, nju badenska, pa vučedolska. Ostatci svih tih kultura zatečeni su na brodskom području. Kulture se, u pravilu, smjenjuju upadima osvajačke populacije, posebice u brončanom dobu (1850.-1600. pr. Kr.) i kasnom brončanom dobu (1300.-800. pr. Kr.) kad je brodski kraj već dobro naseljen (Katarina Petrović čak govori o brodskoj kulturi). Položaj diljskih padina i savske nizine bio je vrlo privlačan za naseljavanje. Postoje teorije o pojavi Ilira u kasno brončano doba (2. st. pr. Kr.). Faza usvajanja željeza naziva se halštatom. U to doba u Slavoniju nadire konjaničko stepska populacija Kimerijanaca koja biva suzbijena. U halštatu brodski kraj je razvijeno trgovačko prometište na trasi od Baltika prema Mediteranu, a autohtono stanovništvo bilo je poljodjelsko. Etnogenetski to su bili Breuci i Oserijati, uvjetno rečeno – Iliri. U 4. st. pr. Kr. dolaze Kelti iz srednje Europe (Rajna). To je doba latenske kulture. Kelti se miješaju s Ilirima i njihovim dolaskom procvast će željezna kultura. Navodno je, po nekim tvrdnjama, Marsonija nastala kao keltsko naselje. Iliri su bili mirni poljodjelci i stočari. Živjeli su oko Marsonije na diljskom prigorju. U 1. st. pr. Kr. stižu Rimljani i naseljavaju Marsoniju. Njen vijek mogao je trajati do velike seobe naroda. Huni će otjerati Rimljane, ali i Goti, Langobardi i Avari praćeni Slavenima. Hrvati su u Slavoniju došli iz Dalmacije u prvoj polovici 7. stoljeća. U Dalmaciji su sve romanske starosjedioce zvali Vlasima... Tada otprilike započinje srednji vijek koji traje oko desetak stoljeća i u kojem nema spomena imena Brod.
Brod otkrićem Kornelije Minichreiter dobiva status jednog od najstarijih naselja u Europi koje je priskrbilo ime ne krštenjem nego činjenicom da se nalazi u blizini ade na rijeci Savi koja je omogućavala lakši prijelaz preko rijeke. Brod je ime plovila koje omogućava prijelaz preko rijeke, ali brod je i ime samog mjesta prijelaza preko rijeke. Dakle, toponim Brod postoji otkad postoji prijelaz preko rijeke na tom mjestu, a prvo pronađeno naselje uz prijelaz je staro osam tisuća godina. Traganje za prvospomenom imena naselja Brod nije traganje za imenom naselja nego traganje za prvospoemenom imena pogodnog mjesta za prijelaz preko rijeke.
Svojevremena proslava 750-godišnjice prvog spomena imena Broda nije bila prva velika povijesničarsko-politička glupost. Brođani su krivo proslavili i 200-godišnjicu početka gradnje samostana 1923. godine. (Početak gradnje bio je 1727.)
Brod je, dakle, ime koje je čekalo pojavu naselja.[1] Prvo je postojala Sava, pa je stvorena ada, pa je to mjesto bilo pogodno za prijelaz preko rijeke, a onda se prije osam tisuća godina pojavilo naselje na uzvisini, tj. lokaciji koja nije plavljena. Kontinuitet naseljavanja (s prekidima) sigurno postoji, međutim povjesničari ne znaju o tome gotovo ništa, jer se tim nitko ni ne bavi. Brodski povjesničari, parafrazirat ću Edmunda Coopera i Josepha de Maistrea, bave se poviješću koju su tvorili idioti i koja je trajna zavjera protiv istine.
____________________________
[1] Kao što je, na primjer, Makedonija postojala prije Slavena koji su ju napučili pa se, po njoj, čak i nazvali Makedoncima.
Hipoteza pravnika Josipa Koprivčevića kako je to 1242. godina i povelja Bele IV., znanstvena analiza je ismijala i kritički opovrgla.
Tek krajem 15. stoljeća pojavljuje se isplanirano naselje koje Berislavići grade po uzoru na talijanske primorske renesansne gradove. Grad je podignut tik uz rijeku, a s kopna je bio utvrđen bedemima i vodenim opkopima. Zove se Berislavićev Brod. Već 1536. zauzimaju ga Turci i zovu ga Despot Brod, Turski Brod ili Brohod. I onda mu nazivi idu redom: Brood, Brodt, Brod an der Save, Brod na Savi, Slavonski Brod.
Tijekom petnaestgodišnjeg iskopavanja dr. sci. Kornelija Minichreiter je istražila zemljoradničko naselje, starčevaćke kulture s ukopnim prostorima, staro osam tisuća godina. Naselje pripada ranom stupnju razvitka starčevačke kulture (Linearta) prve i najstarije kulture mlađeg kamenog doba koja je poznata i na arheološkom lokalitetu Igrač.
Starčevačku kulturu, oko 4. tisućljeća prije Krista, nasljeđuje sopotska kultura, nju badenska, pa vučedolska. Ostatci svih tih kultura zatečeni su na brodskom području. Kulture se, u pravilu, smjenjuju upadima osvajačke populacije, posebice u brončanom dobu (1850.-1600. pr. Kr.) i kasnom brončanom dobu (1300.-800. pr. Kr.) kad je brodski kraj već dobro naseljen (Katarina Petrović čak govori o brodskoj kulturi). Položaj diljskih padina i savske nizine bio je vrlo privlačan za naseljavanje. Postoje teorije o pojavi Ilira u kasno brončano doba (2. st. pr. Kr.). Faza usvajanja željeza naziva se halštatom. U to doba u Slavoniju nadire konjaničko stepska populacija Kimerijanaca koja biva suzbijena. U halštatu brodski kraj je razvijeno trgovačko prometište na trasi od Baltika prema Mediteranu, a autohtono stanovništvo bilo je poljodjelsko. Etnogenetski to su bili Breuci i Oserijati, uvjetno rečeno – Iliri. U 4. st. pr. Kr. dolaze Kelti iz srednje Europe (Rajna). To je doba latenske kulture. Kelti se miješaju s Ilirima i njihovim dolaskom procvast će željezna kultura. Navodno je, po nekim tvrdnjama, Marsonija nastala kao keltsko naselje. Iliri su bili mirni poljodjelci i stočari. Živjeli su oko Marsonije na diljskom prigorju. U 1. st. pr. Kr. stižu Rimljani i naseljavaju Marsoniju. Njen vijek mogao je trajati do velike seobe naroda. Huni će otjerati Rimljane, ali i Goti, Langobardi i Avari praćeni Slavenima. Hrvati su u Slavoniju došli iz Dalmacije u prvoj polovici 7. stoljeća. U Dalmaciji su sve romanske starosjedioce zvali Vlasima... Tada otprilike započinje srednji vijek koji traje oko desetak stoljeća i u kojem nema spomena imena Brod.
Brod otkrićem Kornelije Minichreiter dobiva status jednog od najstarijih naselja u Europi koje je priskrbilo ime ne krštenjem nego činjenicom da se nalazi u blizini ade na rijeci Savi koja je omogućavala lakši prijelaz preko rijeke. Brod je ime plovila koje omogućava prijelaz preko rijeke, ali brod je i ime samog mjesta prijelaza preko rijeke. Dakle, toponim Brod postoji otkad postoji prijelaz preko rijeke na tom mjestu, a prvo pronađeno naselje uz prijelaz je staro osam tisuća godina. Traganje za prvospomenom imena naselja Brod nije traganje za imenom naselja nego traganje za prvospoemenom imena pogodnog mjesta za prijelaz preko rijeke.
Svojevremena proslava 750-godišnjice prvog spomena imena Broda nije bila prva velika povijesničarsko-politička glupost. Brođani su krivo proslavili i 200-godišnjicu početka gradnje samostana 1923. godine. (Početak gradnje bio je 1727.)
Brod je, dakle, ime koje je čekalo pojavu naselja.[1] Prvo je postojala Sava, pa je stvorena ada, pa je to mjesto bilo pogodno za prijelaz preko rijeke, a onda se prije osam tisuća godina pojavilo naselje na uzvisini, tj. lokaciji koja nije plavljena. Kontinuitet naseljavanja (s prekidima) sigurno postoji, međutim povjesničari ne znaju o tome gotovo ništa, jer se tim nitko ni ne bavi. Brodski povjesničari, parafrazirat ću Edmunda Coopera i Josepha de Maistrea, bave se poviješću koju su tvorili idioti i koja je trajna zavjera protiv istine.
____________________________
[1] Kao što je, na primjer, Makedonija postojala prije Slavena koji su ju napučili pa se, po njoj, čak i nazvali Makedoncima.
